U sklopu teme broja proveli smo istraživanje o osobnom i društvenom identitetu učenika Komercijalno-trgovačke škole. Koristili smo Likertovu skalu koja uključuje niz tvrdnji, a od ispitanika se traži da izraze svoj stupanj slaganja s njima. Likertovom se skalom mjeri smjer (pozitivan ili negativan) i intenzitet stava prema nekom objektu stava (osobi, organizaciji, ideji i dr.). Pitanja su se temeljila na upitnicima koje su razvijali psiholozi Cheeks i Briggs, no neka smo prilagodili našim specifičnim okolnostima i dobi ispitanika.
Anketa je izrađena u aplikaciji Forms te su je razrednici proslijedili svojim učenicima.
Čak 118 učenika odgovorilo je na anketu, što čini ⅓ svih učenika naše škole, no nisu svi odgovorili na sva pitanja, npr. 114 učenika odgovorilo je kojeg su spola (65,8 % ženskog, a 34,2 % muškog spola), a 116 koliko imaju godina.
Anketa se sastojala od 26 izjava za koje su učenici morali izabrati između 1 i 5., tj. koliko je nešto važno za vas kao osobu:
| 1 nevažno je za mene kao osobu | 2 vrlo malo je važno za mene kao osobu | 3 donekle je važno za mene kao osobu | 4 važno je za mene kao osobu | 5 iznimno je važno za mene kao osobu |
Uključili smo i “uravnoteživanje”, tj. kontrolne izjave (probajte ih skontati) formulirane sinonimima i bliskoznačnicama ili pozitivnim i negativnim slaganjem. Posljednja dva pitanja odnose se samo na izbor spola i dob.
- Sličnosti koje dijelim s drugima u mojoj grupi ili grupama.
- Moja buntovnost.
- Nacionalnost moje obitelji.
- Potreba da budem potpuno drugačiji/a od svih drugih.
- Pripadanje različitim grupama.
- Moja kreativnost.
- Moj osjećaj da se razlikujem od drugih.
- Moj osjećaj pripadanja svojoj rasi.
- Moja potpuna individualnost.
- Moj spol.
- Moja hrabrost.
- Boja moje kože.
- Konformizam. *suprotno od konformizam: ponašanje u skladu s tradicijom, vladajućim moralnim, političkim i drugim pravilima i nazorima, prilagodljivost
- Moje državljanstvo.
- Moj osjećaj neovisnosti o drugima.
- Kako drugi reagiraju na to što kažem ili učinim.
- Ekonomski stalež kojemu pripadam.
- Navijač/ica nogometnog kluba.
- Moja religiozna pripadnost.
- Moje misli i ideje.
- Moje fizičke i atletske sposobnosti.
- Moja samosvijest, moje ideje o tome kakva sam ja zapravo osoba.
- Srednja škola koju pohađam.
- Ponos koji osjećam za svoju domovinu.
- Odaberi svoj spol.
- Koliko imaš godina
Graf 1
Na ovom su grafu vidljiva manja odstupanja u odgovorima 1 i 5 (1 – nevažno je za mene kao osobu i 5 – iznimno je važno za mene kao osobu): sličnosti koje dijele s drugima u svojoj grupi ili grupama iznimno su važne za 8,5 % učenika kao i potreba da budu potpuno drugačiji od drugih (9,5 %). Većina se odlučila za odgovor donekle je važno za mene kao osobu, što je jedna od mana ovakvog istraživanja, budući da kategorija “donekle” može značiti da osoba nije sigurna u svoj odgovor ili nema stav o određenoj tvrdnji. Usporedimo li to s odgovorima za Moj osjećaj da se razlikujem od drugih, uočit ćemo da povećao broj učenika kojima je nevažno (17,2 %) i iznimno važno (12,9 %).
Graf 2
Usporedimo li tvrdnju Potreba da budem potpuno drugačiji/a od drugih s tvrdnjom Moja potpuna individualnost, uočit ćemo značajnu razliku u stavkama 1 i 2. Ovo možemo interpretirati na nekoliko načina, npr. u drugoj se tvrdnji eksplicitno spominje individualnost koja ima pozitivne konotacije, dok je “drugačije” nešto što doživljavamo kao negativno. No, s druge strane 53,3 % učenika smatra potrebu da budu drugačiji od drugih važnom i iznimno važnom, a 42,6 % ocijenilo je svoju potpunu individualnost važnom i iznimno važnom.
Graf 3
Zanimljivost ovih rezultata je da je stavka 3 (donekle je važno za moju osobnost) gotovo identična. Kod tvrdnje Kako drugi reagiraju na to što kažem ili učinim ogromni je pad na stavci 5 (iznimno je važno za mene) i rast na stavci 1 (nevažno je za mene) što je zapravo dobro jer na taj način postižemo vjeru u sebe i osjećaj samopouzdanja u sebe.
Graf 4
Iznenađujući je porast na pitanju o buntovnost i to za čak 39,6 %. Ovo se može protumačiti na mnoge načine, kao i sve, i ova tvrdnja nosi pozitivnu i negativnu stranu. Hrabrost i buntovnost isprepliću se na način jesmo li se mi spremni pobuniti za neku ideju ili materijalnu dobit. A negativna strana je u tome što mi svojom buntovnošću možemo nastradati.
Graf 5
Iznenađujuće su razlike u odgovorima na tvrdnje Moj osjećaj pripadanja drugoj rasi i tvrdnja Boja moje kože, budući da je posrijedi ista stvar. Ali kao što smo mogli vidjeti u prethodnom pitanju, parafraziranje tvrdnje donosi neka odstupanja, stoga se u ovim slučajevima koriste formule za izračun.
Graf 6
Porast je za 7,8 % na stupnju 5 (iznimno je važno za mene kao osobu) na pitanju moj ponos koji osjećam za svoju domovinu. Svaki državljanin je na neki način ponosan na svoju domovinu, a ponos o domovini zasjeda na najvećim dijelom našim pravima-državljanstvu. Svaka država se razlikuje od drugih i to po državljanstvu jer kod državljanstva spadaju najviše prava koji dobiva državljanin neke države.
Graf 7
Na ovim grafovima možemo vidjeti ogromni rast i pad kroz svih 5 stavki. Ova dva pitanja su povezana jer ako je netko navijač ili navijačica nekog kluba onda je zapravo pripadnik grupi navijača tog kluba.
Graf 8
Ovaj ima najviše odgovora 5 (iznimno je važno za mene) i to 70 %, a najmanjim dijelom 2 (vrlo je malo važno za mene). Ideja o pitanju kakve smo osobe je zapravo naš identitet i on je jako važan za sve ljude. Ako ne znamo tko smo, kakve smo osobe, što želimo, onda ćemo biti najvećim dijelom izgubljeni, nećemo se znati postaviti u nekim situacijama, a isto tako možemo i proći kroz adolescentsku krizu.
Piše: Lucija Gabela, 2. c
*Istraživanje osmislile, izradile i provele prof. Sanja Balić, Ivana Čota i Marija Istenić.
Literatura:
- Pavić, Ž.; Šundalić, A. 2021. Uvod u metodologiju društvenih znanosti. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Osijek.
- http://academics.wellesley.edu/Psychology/Cheek/aiq_iii.html
