U subotu, 25. ožujka učenici 1.d i 2.b razreda u pratnji profesorice povijesti Kristine Stipice, prof. vjeronauka Jasmine Kvasine Dragičević i školske knjižničarke Margarete Glavurtić posjetili su Manastirine i Tusculum. Našim učenicima pridružili su se učenici Srednje tehničke prometne škole s nastavnikom vjeronauka Jerkom Stipicom u sklopu projekta „Ususret Sudamji“. Uz stručno vodstvo turističkih vodiča Luke Donadinija i Marija Matijevića imali smo prilike čuti puno zanimljivih informacija o antičkoj Saloni.
Na istočnoj obali Jadrana uz deltu rijeke Salon (današnji Jadro) nastala je Salona glavni grad rimske provincije Dalmacije. Salona je prvo bila luka ilirskog plemena Delmati koji su imali svoju utvrdu na obroncima Kozjaka. Razvila se u blizini gradova Traguriuma i Epetiona koje su u 3. st. pr. Kr. osnovali Grci.
Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja koji se odvijao u 1. st. pr. Kr. Salona je stala uz Cezara i dobila status rimske kolonije Colonia Martia Ivlia Salona. Značajno razdoblje u razvoju grada bilo je u doba vladavine cara Dioklecijana. U to vrijeme Salona je bila grad koji je zajedno s okolicom imao 60 tisuća stanovnika. Privlačila je doseljenike koji su donosili nove običaje i vjerovanja. U Saloni su vjerovali u rimske bogove, a od sredine 3. st. razvija se kršćanska zajednica koju je osnovao salonitanski biskup Venancije iz Rima i čiji je zadatak bio organizacija crkve u Saloni i širenje kršćanske vjere. Venancije je umro mučeničkom smrću za vrijeme vladavine cara Valerijana (253. – 260.) u vrijeme kršćanskih progona. Njegov nasljednik biskup Domnio bio je na čelu kršćanske zajednice u vrijeme cara Dioklecijana. Dioklecijan je nemilosrdno progonio kršćane, tako je u Saloni 10. travnja 304. godine u areni amfiteatra pogubljen velik broj kršćana i među njima biskup Domnio. Domnijevo tijelo položeno je u zidanu grobnicu, na koju je postavljena mramorna nadgrobna ploča s njegovim imenom i datumom polaganja u grob. Uokolo njegova groba počeli su se ukapati i drugi salonitanski kršćani.
Dioklecijanov nasljednik Konstantin, Milanskim ediktom 313. godine kršćanima dopušta slobodno ispovijedanje vjere, a car Teodozije Veliki krajem 4. st. kršćanstvo proglašava jedinom dopuštenom religijom. Širenje kršćanstva utjecalo je na razvoj gradova diljem Carstva, pa tako i Salone.
Prva kršćanska groblja u prvo vrijeme kršćanstva su ilegalna i nastaju na posjedima poput Kapljuča, Manastirina i Marusinca. Manastirine su ime dobile po tome što su se u ruševinama starih zgrada često vidjeli tragovi i ostatci manastira. Ruševine bazilike i groblja na Manastirinama najznačajniji su salonitanski starokršćanski kompleks koji se nalazi izvan gradskih zidina. Na groblju u Manastirinama pokopani su mučenici Venancije, Domnio i Septimije.
Posebno nas se dojmio Tusculum koji smo također posjetili. Tusculum je dobio ime prema omiljenom izletištu rimske aristokracije. Don Frane Bulić, hrvatski arheolog, povjesničar i konzervator godine 1898. dao je sagraditi Tusculum uz ruševine bazilike na Manastirinama. Čitav život istraživao je antičke i ranokršćanske spomenike u Saloni. Unutrašnjost Tusculuma je prema želji don Frane Bulića oslikao splitski slikar, svećenik dominikanac Vinko Draganja.
Naš učenik, Antonio Šolić, 2. b, također je pokazao svoje impresivno znanje Salone čiji svaki pedalj poznaje.
Posjetili smo Episkopalni centar, koji je bio središte starokršćanske Salone. Na tom području u 5. stoljeću sagrađene su dvije bazilike s krstionicom i biskupovom palačom. Kompleks međusobno povezanih bazilika, sastojao se od dvije monumentalne crkve. Sjeverna, Basilica Urbana, bila je posvećena Kristu i imala je kongregacijsku ulogu, a južna bazilika bila je posvećena lokalnim zaštitnicima. Sjeverno od salonitanske bazilike nalazi se krstionica ili baptisterij pravokutnog oblika s krsnim zdencem obloženim mramornim pločama.
Bili smo prepuni dojmova i ponosni što smo puno naučili o Saloni, a našim kolegama i učenicima preporučujemo da posjete Salonu i uživaju u ljepoti naše baštine koju mogu vidjeti u galeriji slika.
Izvor:
Višić – Ljubić, Ema. 2013. Salona Colonia Martia Ivlia Valeria: vodič po arheološkim lokalitetima. Arheološki muzej u Splitu. Split.
Kristina Stipica, prof. povijesti
Jasmina Kvasina Dragičević, prof. vjeronauka
Margareta Glavurtić, školska knjižničarka
