Noć muzeja – Posjet Arheološkom muzeju u Splitu

Primjer dobre prakse: korelacija nastavnog predmeta Povijest i školske knjižnice

U sklopu nacionalne manifestacije Noć muzeja 31. siječnja učenici 1.a, 1.b i 2.a razreda te članovi školske sekcije Ljubitelji baštine u pratnji profesorice povijesti Kristine Stipice i školske knjižničarke Margarete Glavurtić posjetili su Arheološki muzej u Splitu.

Svake godine Hrvatsko muzejsko društvo organizira nacionalnu manifestaciju Noć muzeja u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim, znanstvenim i obrazovnim institucijama. Ove godine organizirana je 20. Noć muzeja s temom Muzeji vidljivi i nevidljivi. Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu javnosti. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja.

Arheološki muzej osnovan je 22. kolovoza 1820. i najstarija je takva ustanova u Hrvatskoj i u jugoistočnoj Europi. Otac hrvatske književnosti Marko Marulić i njegov prijatelj splitski plemić Dmine Papalić, još za vrijeme renesanse, po ruševinama Salone prikupljali su brojne arheološke spomenike stvorivši bogatu zbirku koja predstavlja preteču Arheološkog muzeja u Splitu.  Od te zbirke sačuvano je pet originalnih natpisa i postavljeno u atrij muzeja. Arheološki muzej posjeduje i knjižnicu s bogatim fondom knjiga i časopisa koja se odnosi na područje Dalmacije od prapovijesti do ranoga srednjeg vijeka. Posebnu cjelinu čine stare i rijetke knjige objavljene do 1850. godine među kojima je i osam inkunabula.

Memento mori

U prizemlju muzeja posjetili smo izložbu Memento mori koja je vezana za arheološka istraživanja na salonitanskoj Zaobilaznici 1986.-1987., a sam naziv izložbe upućuje na smrtnost i prolaznost života.

U veljači su započinjale pogrebne svečanosti Parentalia u kojima su Salonitanci odavali počast mrtvima pripremajući za njih gozbu kojom su se gostili njima u čast. Zapadna nekropola nastala je uz antičku cestu koja je spajala Salonu s Trogirom. Širenjem grada i nekropola se širila prema zapadu, a njezini najstariji dijelovi razrušeni su za vrijeme gradnje novih bedema oko 170 godine. Sastojala se od ograđenih grobnih parcela unutar kojih su bili smješteni grobovi i nadgrobni spomenici. Stari Rimljani su vjerovali kako je grob drugi dom pokojnikove duše koja je nakon smrti odlazila u podzemno carstvo Mana gdje prebivaju duše umrlih predaka i božanstava podzemlja. U grobove su prilagani osobni predmeti, hrana, piće, a također i svjetiljke  za mračan put u Elizej. Pokojnici su sahranjivani u nošnji od koje bi se najčešće sačuvali njeni metalni dijelovi, ukrasi i nakit. Propisno izveden pogreb predstavljao je jedan od najvažnijih obreda kojim bi se zbrinulo pokojnikovo tijelo i umirila duša zbog straha da će u protivnom ostati i lutati svijetom. U prizemlju muzeja nalazi se lapidarij s nadgrobnim spomenicima, a najpoznatiji su: Stela Tita Fuficija, Tropej, sarkofag Mit o Hipolitu i Fedri, Stela Gaja Utija i njegove žene i mnogi drugi spomenici antike.

Stela Tita Fuficija

Stela Tita Fuficija potječe iz rimske Dalmacije iz prve četvrtine 1. stoljeća i prikazuje veterana 20. legije, njegovu ženu i djecu u gornjem dijelu spomenika, dok su u donjem dijelu portretirani članovi šire obitelji. Portreti su izrađeni s idealiziranim crtama lica.

https://vmgs.hr/arheologija/spomenici/u-splitskom-arheoloskom-muzeju/stela-tita-fuficija

Tropej

https://www.facebook.com/Arheoloski.muzej.u.Splitu/photos

Tropej potječe s kraja 1. desetljeća 1. stoljeća. Pronađen je u Gardunu sjeverno od Sinja gdje se nalazio logor VII. Rimske legije gdje je ovaj spomenik bio podignut u čast pobjede Rimljana nad Ilirima u Batonskom ratu. Tropej označava deblo na kojemu je nabacano oružje  ubijenih u bitki. Do njega su realistički prikazana dva zarobljena Ilira u opancima i suknenim hlačama.

Sarkofag Mit o Hipolitu i Fedri

https://vmgs.hr/arheologija/spomenici/u-splitskom-arheoloskom-muzeju/sarkofag-hipolita-i-fedre/

Sarkofag potječe s kraja 3. stoljeća. Na njemu je prikazan mit o Hipolitu i Fedri. Sarkofag je pronađen u starokršćanskoj bazilici na Manastirinama u Solinu. Prema mitu Hipolit je bio sin atenskog heroja Tezeja koji je odbio ljubav svoje maćehe Fedre. Kako bi mu se osvetila zbog neuzvraćene ljubavi Fedra okleveta Hipolita pred Tezejom kao napasnika, a Tezej se obrati Posejdonu da kazni nevaljalog sina. Dok se vozio atičkom obalom čudovište koje je poslao Posejdon zaplaši njegove konje i Hipolit se strovali u more. Kada je shvatila što je učinila, Fedra se objesila. Tezej je prikazan u središnjem dijelu reljefa na prednjoj strani sarkofaga kako u ruci drži pismo koje je primio od Fedre, a Fedra u lijevom uglu sarkofaga kako sjedi okružena dvorkinjama.

Stela Gaja Utija i njegove žene

Fotografije pogledajte OVDJE:

Cilj posjete Arheološkom muzeju u Splitu  je postizanje korelacije Povijesti i školske knjižnice na način da učenici dobiju zadatak opisati jedan od spomenika koji su vidjeli u muzeju te istražiti o muzejskoj knjižnici i inkunabulama iz različitih online i knjiških izvora.

Ovom posjetom ispunjeni su svi planirani ishodi.

Ishodi nastavnog predmeta Povijest:

• Aktivno promišljanje o lokalnoj kulturnoj baštini u kontekstu hrvatske, europske i svjetske baštine.
• Upoznavanje učenika s važnošću muzejske institucije kao mjesta stvaranja znanja i mjesta  razvijanja kritičkog promišljanja.

Odgojno-obrazovni ishodi  međupredmetnih tema:

Učiti kako učiti

1. domena: Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama

1. Upravljanje informacijama

uku A.4/5.1 Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

4. Kritičko mišljenje

uku A.4/5.3. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

Osobni i socijalni razvoj

Domena C: Ja i društvo

osr C.4.4. Učenik opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

autorice: Kristina Stipica, prof. povijesti i Margareta Glavurtić, školska knjižničarka

Literatura:

Batonski rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 13.2.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/batonski-rat>.Marin, Emilio i dr. 2002. Arheološki muzej Split: vodič. Arheološki muzej. Split.

Memento mori: vodič kroz izložbu: arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986.-1987. 2024. Ur. Matić, Vesna. Arheološki muzej. Split.